tag:blogger.com,1999:blog-47788915664873651202024-03-05T01:23:05.180-08:00zmijeZmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.comBlogger5125tag:blogger.com,1999:blog-4778891566487365120.post-75039199959406740952009-06-07T10:54:00.000-07:002009-06-07T11:14:46.350-07:00<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dyddV8CqLvMIVMOH_3hCoDtYK4-afQiSIAEuE3dymPLaKkCaSIcUbVAz4VDQlorIFhaP4qWqEKK1Ba4sbhTPw' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe>Zmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4778891566487365120.post-43046476830222712562009-06-07T10:20:00.000-07:002009-06-07T10:22:58.570-07:00Bjelouška<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkfBnBwH79mFf1nMfrz0jpJlBM5YslkNkv-NxF12gKkfZE2uWhwzOKDxwiZih-GHaD6QQRteHuqMn2FWfT3DYCfn7BNkvBB8Gv85z5wjVgTy5e-BEE_c8Dw7EmOO53LlnG5kXtgd2E-uo/s1600-h/800px-Natrix_natrix_%2528Karl_L%2529.jpg"><img id="BLOGGER_PHOTO_ID_5344637321085272258" style="FLOAT: left; MARGIN: 0px 10px 10px 0px; WIDTH: 297px; CURSOR: hand; HEIGHT: 218px" alt="" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkfBnBwH79mFf1nMfrz0jpJlBM5YslkNkv-NxF12gKkfZE2uWhwzOKDxwiZih-GHaD6QQRteHuqMn2FWfT3DYCfn7BNkvBB8Gv85z5wjVgTy5e-BEE_c8Dw7EmOO53LlnG5kXtgd2E-uo/s320/800px-Natrix_natrix_%2528Karl_L%2529.jpg" border="0" /></a><br /><div><strong>Stanište</strong> </div><div>Najraširenija je zmija u <a title="Hrvatska" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska">Hrvatskoj</a>. Najčešća su joj staništa oko <a title="Rijeka (vodotok)" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Rijeka_(vodotok)">rijeka</a>, <a title="Jezero" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jezero">jezera</a> i <a title="Močvara" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mo%C4%8Dvara">močvara</a>. U <a title="Voda" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda">vodi</a> dobro pliva i roni, a na kopnu se dobro penje. Skriva se ispod kamenja i <a title="Korijen (biljke)" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Korijen_(biljke)">korijenja</a> u rupama u zemlji. Ponekad se nađe i daleko od vode, u vrtovima i parkovima.<br /><strong>Način života</strong><br />Hrani se žabama, punoglavcima, <a class="mw-redirect" title="Riba" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Riba">ribama</a>, <a title="Vodenjaci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodenjaci">vodenjacima</a>, a ponekad i malim <a title="Sisavci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sisavci">sisavcima</a>. Pari se u travnju i svibnju, a od srpnja do kolovoza odlaže od 15 do 35 bijelih <a title="Jaje" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jaje">jaja</a> mekane ljuske veličine golubljih. Skriva ih u mahovini i pijesku. Nakon osam do deset tjedana iz jaja izlazi mladunčad. Bjelouška spava <a title="Zimski san" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zimski_san">zimski san</a> od studenog do početka travnja. Nakon zimskog sna odbacuje zimsku kožu za novu pred parenje.</div>Zmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-4778891566487365120.post-87963354331758384312009-06-07T10:16:00.000-07:002009-06-07T10:19:46.067-07:00Riđovka<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCK3gipINtT3hmWxXY9cGarWHwUth2r1fD8M881prOAsec1mALJjVYNvE1oZ53IfSNqlT2cpQ3LUKsaICEXzUaAJoMIBLu9uIU4srtTYKno06sd4OM0QbcF_6mTCV-wJDcl4KMoaxddjk/s1600-h/planinska_ri_ovkaX.jpg"><img id="BLOGGER_PHOTO_ID_5344636390352670978" style="FLOAT: left; MARGIN: 0px 10px 10px 0px; WIDTH: 235px; CURSOR: hand; HEIGHT: 277px" alt="" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCK3gipINtT3hmWxXY9cGarWHwUth2r1fD8M881prOAsec1mALJjVYNvE1oZ53IfSNqlT2cpQ3LUKsaICEXzUaAJoMIBLu9uIU4srtTYKno06sd4OM0QbcF_6mTCV-wJDcl4KMoaxddjk/s320/planinska_ri_ovkaX.jpg" border="0" /></a><br /><div><strong>Rasprostranjenost </strong><br />Najrasprostranjenija zmija <a title="Europa" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Europa">Europe</a> i najrasprostranjenija zmija uopće. Stanište joj se prostire preko čitave Europe, kroz <a title="Rusija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusija">Rusiju</a> sve do obale <a title="Tihi ocean" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Tihi_ocean">Tihog oceana</a>. Može se naći i u <a title="Švedska" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedska">Švedskoj</a> i u <a title="Arktik" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Arktik">Arktičkom pojasu</a>. Nema je u južnoj Španjolskoj, južnoj <a title="Italija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Italija">Italiji</a> na jugu Balkanskog poluotoka i na nekin većim sredozemnim otocima.<br /><strong>Prehrana i otrov</strong> </div><div>Kao i ostale ljutice, ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću. U usporedbi sa svojim većim srodnicima, riđovka je rijetko prijetnja <a title="Čovjek" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek">čovjeku</a>, no za male je životinje smrtonosna. Ima veliku glavu, uski vrat i debelo tijelo koje je manje i elegantnije od <a title="Poskok" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Poskok">poskokovog</a>, s kosom isprekidanom prugom koja služi za prikrivanje. Jezik joj je dug i rašljast. Njezini otrovni <a title="Zub" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zub">zubi</a> leže preklopljeni u čeljusti, a izbacuju se prema naprijed kad zmija napada. Nakon što napadne, riđovka čeka da <a title="Otrov" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Otrov">otrov</a> počne dijelovati, jer će plijen pojesti tek kad je mrtav. Otrov riđovke je hemotoksičan što znači da se tkivo raspada te djeluje na krvni sustav, a neki ga znanstvenici smatraju toksičnijim i od poskokovog, te ga svrstavaju među najtoksičnije u zmijskome svijetu, ali vjeruju da zbog manje količine koju može uštrcati u ranu ne predstavlja niti približnu opasnost. Brojne statistike upućuju da u većem dijelu Europe ljudi češće umiru od uboda pčela nego od ugriza ove zmije.<br />Riđovka se hrani <a title="Gušteri" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Gu%C5%A1teri">gušterima</a>, <a title="Žabe" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDabe">žabama</a>, malim <a title="Sisavci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Sisavci">sisavcima</a>, ponekad slijepićima i mladim pticama te ptičijim jajima. Vrlo rijetko hrani se čak i malim kunama.<br /><strong>Stanište</strong><br />Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Prisutna je i u močvarnim područjima sa šikarom u <a title="Slavonija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonija">Slavoniji</a>, ali i u planinama <a title="Gorski kotar" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorski_kotar">Gorskog kotara</a>. Za razliku od poskoka, ulazi i u vodu. Dobro pliva te je aktivna napose noću i za vlažna vremena. Preko dana se sklupča i sunča ili se odmara ispod gomile kamenja, korjenja ili u mišijim rupama.<br />Šarke većinom žive u kolonijama i sve zmije jedne kolonije spavaju <a title="Zimski san" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zimski_san">zimski san</a> (<a class="mw-redirect" title="Hibernacija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Hibernacija">hiberniraju</a>) zajedno na jednom mjestu. U <a title="Proljeće" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Prolje%C4%87e">proljeće</a> mužjaci prvi izlaze iz mjesta gdje su hibernirali da bi se intenzivno sunčali, a dvije do tri nedjelje kasnije izlaze ženke i tada započinje ritual parenja.<br /><strong>Razmnožavanje</strong><br />Ženke šarki pare se svake druge godine, potkraj travnja i početkom svibnja, stoga što gravidne ženke zbog razvoja mladunaca koji zauzimaju velik dio trbušne šupljine nemaju mjesta za hranu, pa se tokom graviditeta ne hrane, a na svijet od <a title="Kolovoz" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kolovoz">kolovoza</a> do <a title="Rujan" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Rujan">rujna</a> donose tri do dvadeset mladih zmijica dugih od 14 - 23 cm koji su odmah sposobni brinuti se sami o sebi. Od rođenja su opremljeni otrovnim zubima i žlijezdama. Mladunci vjerojatno jedu mlade <a title="Glodavci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Glodavci">glodavce</a> i <a title="Gušteri" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Gu%C5%A1teri">guštere</a>, ali i <a title="Vodozemci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vodozemci">vodozemce</a>. Neki autori tvrde da mladunci jedu <a title="Kukci" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kukci">kukce</a> i pauke.</div>Zmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-4778891566487365120.post-36661930529275029072009-06-07T10:09:00.000-07:002009-06-07T10:15:46.869-07:00Piton<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj85u-f1Epa7LzO0nP9yCMHWdYSZ9YLlbsqRRCZsnk5eAz1c-RZdLVe1PDkVDCy6vsJvfeH7buyis1Y9sEDUX7ojBrNIG5ppN_UEibej2tUVM7JwcrDlJ0etSrEaLlz7D387snSwyi8GOY/s1600-h/2280508e_0_ID8P+.jpg"><img id="BLOGGER_PHOTO_ID_5344635044247339330" style="FLOAT: left; MARGIN: 0px 10px 10px 0px; WIDTH: 234px; CURSOR: hand; HEIGHT: 188px" alt="" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj85u-f1Epa7LzO0nP9yCMHWdYSZ9YLlbsqRRCZsnk5eAz1c-RZdLVe1PDkVDCy6vsJvfeH7buyis1Y9sEDUX7ojBrNIG5ppN_UEibej2tUVM7JwcrDlJ0etSrEaLlz7D387snSwyi8GOY/s320/2280508e_0_ID8P+.jpg" border="0" /></a><br /><div><strong>Osobine</strong><br />Pitoni su dio porodice <a title="Kržljonoške" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%BEljono%C5%A1ke">kržljonoški</a>. Osobine navedene u članku o njima odnose se i na pitone.<br /><strong>Rasprostranjenost </strong></div><br /><div>Zmije iz roda Python, pravih pitona, nastanjuju <a title="Stari svijet" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_svijet">stari svijet</a>, no prije svega <a title="Afrika" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Afrika">Afriku</a>, <a title="Južna Azija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEna_Azija">južnu</a> i <a title="Jugoistočna Azija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jugoisto%C4%8Dna_Azija">jugoistočnu Aziju</a>. Zmije iz drugih rodova potporodice Pythoninae nastanjuju i <a title="Australija" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Australija">Australiju</a>. U zadnje vrijeme pitoni kao <a class="new" title="Biološka invazija (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Biolo%C5%A1ka_invazija&action=edit&redlink=1">bioinvazori</a> osvajaju dijelove <a title="Novi svijet" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_svijet">Novog svijeta</a> (<a title="Florida" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Florida">Florida</a>). <a title="Europa" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Europa">Europu</a> u prirodi pitoni ne nastanjuju.<br /><strong>Razmnožavanje<br /></strong>Pitoni su <a class="new" title="Oviparne životinje (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Oviparne_%C5%BEivotinje&action=edit&redlink=1">oviparni</a>. Ženke legu od 15 pa do i više od 100 <a title="Jaje" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jaje">jaja</a>, a oblik je od vrste do vrste različit. Za razliku od većine drugih <a class="mw-redirect" title="Reptili" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Reptili">reptila</a> koji legu jaja, ženke pitona provode poseban oblik brige o leglu. Kako bi zaštitile svoja jaja, omotaju se oko legla, štiteći ih na taj način dva do tri mjeseca, dok se mladi ne izvale iz jaja. Jedna ili možda i više vrsta mogu regulirati temperaturu unutar legla povisujući vlastitu temperaturu treperenjem <a title="Mišić" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mi%C5%A1i%C4%87">mišića</a>, ili ju snižavaju labaveći omatanje oko jaja i puštajući zrak u leglo.<br /><strong>Veličina</strong><br />Iako se porodica u koju spadaju pitoni u nekim jezicima čak naziva "divovske zmije", nisu sve vrste ove potporodice doista velike. Jedna vrsta iz roda Antaresia (vrsta A. perthensis) naraste jedva do 70 centimetara. Ali su zato u rodu <a class="new" title="Pravi pitoni (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pravi_pitoni&action=edit&redlink=1">pravih pitona</a> (Python) najveće zmije na svijetu, koje mogu doseći i najveću dužinu blizu 10 metara.</div>Zmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4778891566487365120.post-87466322982951666032009-06-07T09:44:00.000-07:002009-06-07T09:56:00.936-07:00Poskok<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaaXp4NUUtZh6AXipXJIQN6mLT0JIV3xTHF9O9tVwNIupw-TY8FNyUkKMsOX-0SiFk_cPfySeRvWgo_OmLON3Ceazw0-UqESzTTTzAtX8_6HEMTUSorDYq52YaSd9z9Ma1T3BVEtGhBNw/s1600-h/Vipera_ammodytes_2.jpg"><img id="BLOGGER_PHOTO_ID_5344630220617512930" style="FLOAT: left; MARGIN: 0px 10px 10px 0px; WIDTH: 236px; CURSOR: hand; HEIGHT: 161px" alt="" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaaXp4NUUtZh6AXipXJIQN6mLT0JIV3xTHF9O9tVwNIupw-TY8FNyUkKMsOX-0SiFk_cPfySeRvWgo_OmLON3Ceazw0-UqESzTTTzAtX8_6HEMTUSorDYq52YaSd9z9Ma1T3BVEtGhBNw/s320/Vipera_ammodytes_2.jpg" border="0" /></a><br /><div><strong>Stanište </strong><br />Prirodno mu je stanište krš Dinarida. U Hrvatskoj živi i na otocima: <u><span style="color:#0066cc;">Krku</span></u>, <a title="Rab" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Rab">Rabu</a>, <a title="Pag" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Pag">Pagu</a>, <a title="Vir" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Vir">Viru</a>, <a title="Dugi otok" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Dugi_otok">Dugom otoku</a>, <a title="Ugljan" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljan">Ugljanu</a>, <a title="Pašman" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Pa%C5%A1man">Pašmanu</a>, <a title="Šolta" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0olta">Šolti</a>, <a title="Hvar" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Hvar">Hvaru</a>, <a title="Brač" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C4%8D">Braču</a>, <a title="Korčula" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kor%C4%8Dula">Korčuli</a> i <a title="Mljet" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mljet">Mljetu</a>. Nalazimo ga i u <a title="Lika" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Lika">Lici</a>, na <a title="Medvednica" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Medvednica">Medvednici</a>, Ravnoj Gori, <a title="Kalnik" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalnik">Kalnik</a>, Istri i Hrvatskom Zagorju.<br /><strong>Tjelesna građa</strong><br />Boja je promijenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik - cak prugom. S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar. Na <a title="Velebit" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Velebit">Velebitu</a> su zabilježeni rijetki primjerci, koji premašuju tu veličinu, a ženka je manja od mužjaka. Uz izlomljemnu prugu na leđima, prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i <a class="new" title="Roščić (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ro%C5%A1%C4%8Di%C4%87&action=edit&redlink=1">roščiću</a> na vrhu njuške. U ustima ima dva duga otrovna <a title="Zub" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zub">zuba</a>, povezanih s <a class="new" title="Otrovna žlijezda (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Otrovna_%C5%BElijezda&action=edit&redlink=1">otrovnom žlijezdom</a>. <a title="Jezik" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jezik">Jezik</a> mu je dug i rašljast. Pomoću njega osjeća <a title="Opip" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Opip">opip</a> i <a title="Njuh" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Njuh">miris</a>.<br /><strong>Biologija</strong><br />Pari se potkraj <a title="Travanj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Travanj">travnja</a> do početka <a title="Svibanj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Svibanj">svibnja</a>, a ženka od <a title="Rujan" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Rujan">rujna</a> do <a title="Listopad" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Listopad">listopada</a> okoti 10 do 20 mladih, koji odmah poslije izlaska iz majčina tijela probiju nježnu opnu jajeta. Poskok živi do 15 godina. Neprijatelji su mu <a title="Ptice" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ptice">ptice</a> grabljivice i male <a title="Zvijeri" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zvijeri">zvijeri</a>, posebno <a class="new" title="Orao zmijar (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orao_zmijar&action=edit&redlink=1">orao zmijar</a> i <a class="mw-redirect" title="Mungos" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Mungos">mungosi</a>. Voli suha kamenita područja s dosta grmlja. Aktivan je većinom <a class="new" title="Noć (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=No%C4%87&action=edit&redlink=1">noću</a>, a danju sklupčan spava probavljajući hranu. Sporiji je, tromiji te otrovniji od <a title="Riđovka" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ri%C4%91ovka">riđovke</a>. U hladnijim krajevima spava <a title="Zimski san" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zimski_san">zimski san</a>. Posebno je opasan u <a title="Jesen" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jesen">jesen</a>, kada se penje na <a class="mw-redirect" title="Drvo" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo">drveće</a> gdje dočekuje <a title="Ptice" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Ptice">ptice</a>, a tada lako strada i <a title="Čovjek" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek">čovjek</a>, ako neoprezno prolazi i dotakne ga.<br /><strong>Otrovnost Poskoka</strong><br /><a class="internal" title="Povećaj" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vipera_ammodytes.jpg"></a><a title="Zub" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Zub">Ugriz</a> poskoka je često smrtonosan. Čak i netom izleženi mladunci dugi od 15 do 18 cm su opremljeni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadati vrlo ozbiljan i opasan ugriz.<br /><a title="Otrov" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Otrov">Otrov</a> se pretežno sastoji od <a class="new" title="Hemotoksična tvar (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hemotoksi%C4%8Dna_tvar&action=edit&redlink=1">hemotoksičnih tvari</a>, koje zgrušavaju <a title="Krv" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Krv">krv</a> i izazivaju <a class="new" title="Šok (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ok&action=edit&redlink=1">šok</a>. Njegov snažan otrov može ubiti manje kralješnjake u roku od nekoliko sekundi. Za čovjeka je smrtna doza u prosjeku 25 - 40 mg ovisno o dobi, zdravlju i mjestu ugriza. Snaga njegovoga otrova čak je jača i od nekih <a title="Kobre" href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kobre">kobri</a> kod kojih je smrtna doza u prosjeku 30 - 50 mg. Prvi simptomi trovanja su bol i/ili oticanje ugriženog dijela tijela. Otok se javlja 2 - 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1 cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Mjesto ugriza treba podvezati, da bi se spriječilo kruženje otrova po tijelu, a ugrizenog treba što hitnije odvesti liječniku, da mu pruži jedinu djelotvornu pomoć, <a class="new" title="Injekcija (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Injekcija&action=edit&redlink=1">injekciju</a> <a class="new" title="Protuotrov (stranica ne postoji)" href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Protuotrov&action=edit&redlink=1">protuotrova</a> (seruma).</div>Zmijehttp://www.blogger.com/profile/15556655258916543736noreply@blogger.com0